Postoje li zakonski mehanizmi koji će omogućiti uklanjanje parkiranih automobila s Rive i Rive Boduli, čulo se na aktualnom satu riječkoga Gradskog vijeća. „Je li to stvar dogovora ili postoji pravni mehanizam kojim to Grad Rijeka može aktivirati? Hoće li se to se to stvarno dogoditi“, pitao je vijećnik Marin Račić s obzirom na to da Rivom ne upravlja Grad nego država.

Razgovori Grada i Lučke uprave

„Naša je intencija da se kod realizacije projekta Zapadna Žabica uklone vozila s Rive i Rive Boduli. Riječ je o četiristotinjak parkirnih mjesta“, rekao je gradonačelnik Marko Filipović dodavši da taj prostor mora dobiti javnu namjenu.

„Intenzivno razgovaramo s Lučkom upravom. Bit će potrebna zajednička koordinacija da bi prostor bio u funkciji za sve građane“, rekao je Filipović dodavši da će se potruditi dobiti zanimljivu prostornu komponentu kao privezište za mega jahte, a da na jednom dijelu prostora bude omogućena šetnja za građane i posjetitelje.

Marin Račić je zatražio odgovor u pisanoj formi . Evo što je odgovorio Marko Filipović:

“Površine Putničke obale sastavni su dio lučkoga područja, a time i pomorsko dobro, luke Rijeka, koja je zakonom utvrđena kao luka otvorena za javni promet od osobitog (međunarodnog) gospodarskog značaja za Republiku Hrvatsku, kojim upravlja Lučka uprava Rijeka.

Djelatnost pružanja usluga parkirališta na Putničkoj obali Riva i Riva Boduli, obavlja se temeljem Ugovora o koncesiji kojeg je Lučka uprava Rijeka kao davatelj koncesije sklopila s Zajednicom ponuditelja – društava Luka Rijeka i Rijeka promet, odnosno danas RIJEKA plus d.o.o.

Ugovor o koncesiji sklopljen je za obavljanje djelatnosti pružanja usluga parkirališta putnicima u pomorskom putničkom prijevozu na dijelovima lučkog područja pod ingerencijom Lučke uprave Rijeka.

Zakonska regulativa

Odlukom o određivanju javnih parkirališta (Službene novine Grada Rijeke broj 14/19) Putnička obala određena je „zatvorenim javnim parkiralištem na području grada Rijeke“ pri čemu pojam „zatvoreno javno parkiralište“ označava parkiralište pod rampom.

Sukladno odredbama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine“ broj 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11, 56/1 i 98/19) djelatnost lučke uprave obuhvaća brigu o gradnji, održavanju, upravljanju, zaštiti i unapređenju pomorskog dobra koje predstavlja lučko područje, gradnju i održavanje lučke podgradnje, stručni nadzor nad gradnjom, održavanjem, upravljanjem i zaštitom lučkog područja (lučke podgradnje i nadgradnje), osiguravanje trajnog i nesmetanog obavljanja lučkog prometa, tehničko-tehnološkog jedinstva i sigurnost plovidbe, osiguravanje pružanja usluga od općeg interesa ili za koje ne postoji gospodarski interes drugih gospodarskih subjekata, usklađivanje i nadzor rada ovlaštenika koncesije koji obavljaju gospodarsku djelatnost na lučkom području, donošenje odluke o osnivanju i upravljanju slobodnom zonom na lučkom području sukladno propisima koji uređuju slobodne zone te druge poslove utvrđene zakonom.

Također, tijela lučke uprave prema odredbama istoga Zakona čine Upravno vijeće i ravnatelj. Upravno vijeće lučke uprave nadležno je za, između ostalog, donošenje godišnjeg programa rada i razvoja luke, donošenje odluka u provođenju osnovnih smjernica lučke poslovne politike, donošenje odluke o davanju koncesija, donošenje akata kojima se utvrđuje red u luci i uvjeti korištenja lukom te obavlja i druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost zakonom, odlukom o osnivanju i Statutom.  Upravno vijeće sastavljeno je od članova koje čine predstavnici Vlade RH, županije, ovlaštenika koncesija koji obavljaju djelatnost na lučkom području te ujedno i predstavnik grada na čijem je području sjedište lučke uprave.

Iz prethodno navedenih zakonskih odredbi razvidno je da zbog velike važnosti područja pomorskog dobra, odnosno područja luka za Republiku Hrvatsku već i sam rad lučkih uprava predviđa suradnju svih relevantnih dionika, odnosno predstavnika Vlade, županija, gradova i koncesionara. Ujedno, Zakonom su taksativno definirane i nabrojane vrste lučkih djelatnosti koje se obavljaju u lukama otvorenim za javni promet kao i vrste koncesija koje je Lučka uprava ovlaštena davati (isključivo) za obavljanje lučkih djelatnosti i ostalih gospodarskih djelatnosti u funkciji razvoja pomorskog prometa i lučkih djelatnosti.” odgovorio je Marko Filipović

Pravni osnov postoji

Iz tog obrazloženja postojećega stanja i zakonskih odredbi proizlazi da osim dogovora, postoji i pravni osnov da se Putnička obala prestane koristiti kao javno parkiralište.

Stoga Grad Rijeka intenzivno razgovara s Lučkom upravom te je zajednička koordinacija nužna kako bi taj prostor bio stavljen u funkciju svim građanima. Taj je prostor već sada jednim dijelom zaživio kao privezište za mega jahte i u tom kontekstu, Lučka uprava je poduzela određene aktivnosti da jedan dio tog prostora bude namijenjen šetnji.” stoji u odgovoru gradonačelnika Filipovića na pitanje vijećnika Račića

Naveo je da će predstavnik Grada u Upravnom vijeću Lučke uprave  sudjelovati u svim dogovorima o poduzimanju mjera za uklanjanje vozila s područja Rive.