Na botelu Marina održana je još jedna tribina novog ciklusa Da štima svima Alarm za obiteljsku medicinu. Sudjelovali su liječnici Leonardo Bressan i Davor Štimac, primorsko-goranski župan Zlatko Komadina te ravnatelji brojnih zdravstvenih ustanova i odjela. Zaključci stručne javnosti bit će upućeni Ministarstvu zdravstva.

Moderatorica tribine Leonida Domijan Fišter na početku je zatražila je pojašnjenje nedavnog priopćenja KoHoma o tome da se obiteljska medicina sustavno uništava kako bi se pogodovalo privatnom zdravstvenom sektoru.

„Iz dana u dan rastu sumnje jer vidimo da raste broj privatnih poliklinika koje nude sve širi spektar usluga koje se mogu temeljem obveznog osiguranje ostvarivati putem obiteljske medicine. To se događa kao da solidarno javno zdravstvo više ne postoji. Zabrinuti smo zbog toga“, kazao je Leonardo Bressan, predsjednik podružnice KoHOM-a za PGŽ.

Alarm za obiteljsku medicinu: Brojke su alarmantne

KoHOM na nedostatak liječnika obiteljske medicine upozorava već šestu godinu.

„Ove godine ćemo prijeći Rubikon. Nakon toga nećemo moći natrag“, rekao je Leonardo Bressan te dodao:

„Stanovništvo stari, ali i mi liječnici smo dio tog stanovništva. U sustavu medicine nas je 760 starijih od 60 godina, a 133 koji su u mirovini, ali rade. Naši ljudi i u mirovini nastavljaju svoj rad iz čisto mazohističke crte obiteljskog liječnika koji taj život sa svojim pacijentima dijeli preko 35 do 40 godina“, rekao je dr. Leonardo Bressan.

Premoštavanje nedostatak liječnika ne može ići u nedogled, a posebni problem vidi u tome što  70 posto liječnika obiteljske medicine čine žene.

„Nije pošteno od naših kolegica očekivati da na svojim leđima drže sustav do svoje osamdesete ili devedesete godine. U PGŽ imamo 118 tisuća ljudi čija su prava već sada poljuljana zbog odlaska prevelikog broja obiteljskih liječnika u mirovinu“, rekao je Bressan.

Župan Komadina: Situacija u PGŽ bolja nego drugdje

Župan Zlatko Komadina je podsjetio na to da je Primorsko-goranska županija kao osnivač  Doma zdravlja odgovorna samo za polovicu primarne zdravstvene zaštite:

„Situacija u Domu zdravlja je bolja nego što je s ugovornim liječnicima kod kojih nije došlo do smjene generacija. Oni su ordinacije s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo ugovorili još 1997. godine, a do danas su tamo ostali isti ljudi“.

„Problem je u državi koja nije omogućila ugovornim liječnicima da financiraju specijalizacije za svoje nasljednike“, rekao je Komadina  te dodao  kako danas velik broj njih kad navrši 65 godina zatraži produženje za rad do 67. godine.

Napomenuo je da je načuo o izmjeni Zakona koji će to produljiti na dob od 68 godina. Kao jedan od problema nedostatka liječnika u obiteljskoj medicini vidi  i to što su im primanja  niža u odnosu na bolničke liječnike.

„Situacija je ozbiljna u cijeloj zemlji, a mi smo u PGŽ učinili sve što smo mogli da se problem ublaži“, kazao je primorsko goranski Župan.

Davor Štimac: Obiteljska medicina je obezvrijeđena

Da je situacija tragična kad je riječ o  demografskim pokazateljima i broju liječnika smatra nezavisni gradski i županijski vijećnik Davor Štimac:

„PGŽ sada ima oko 266 tisuća stanovnika, a Grad Rijeka oko 107 tisuća. Ako se ovaj trend nastavi, Rijeka će za šest godina imati manje od 100 tisuća stanovnika. Mnogi među 160 liječnika primarne zdravstvene zaštite u županiji već bi danas trebali imati zamjenu jer specijalizacija traje 4 godine. Od 120 studenata na šestoj godini medicine u Rijeci, samo su 23 iz PGŽ. Čak ni da svi oni odu na specijalizaciju iz obiteljske medicine taj broj u šest godina ne bi nadoknadio sadašnji nedostatak obiteljskih liječnika ,“ kazao je Štimac.

„Obiteljski liječnici imaju puno administrativnog posla, a morali bi biti nositelji liječenja. Obezvrijedili smo ih, prije svega plaćom“, rekao je Štimac te zaključio da je jedan od glavnih razloga slabog interesa studenata za buduću specijalizaciju iz obiteljske medicine što je plaća obiteljskog liječnika 40 posto niža od plaće bolničkog liječnika.

Leonardo Bressan: HZZO je najveći problem

Leonardo Bressan tvrdi da je najveći problem što se HZZO pokušava nametnuti kao pravni regulator unutar zdravstvenog sustava. U Ministarstvu ne vidi ni snage niti odlučnosti da se tome suprotstave. Ustvrdio je da u sustavu ima novaca jer cjelokupna primarna zaštita od 15 djelatnosti troši tek 7 posto zdravstvenog kolača, a obiteljska medicina 4 posto.

„Od nas se očekuje da osiguramo 80 posto zdravstvenih potreba stanovništva, uz najniže plaće. HZZO 2020. poslovnu godinu završi s dvije i po milijarde prihoda, a 2021. s još dodatne 3 i pol milijarde kuna viška. Nezabilježen je primjer u Europi da državni osiguravajući zavod radi s dobiti“, rekao je Bressan.

Nezainteresiranost za specijalizaciju obiteljske medicine

Bivši predstojnik Katedre za obiteljsku medicinu na Medicinskom fakultetu u Rijeci Leonardo Bukmir je kao jedan od problema u nedostatku liječnika izdvojio monopol nad specijalizacijama što ga imaju isključivo domovi zdravlja.

„Za razliku od bolnica gdje mladi liječnici specijalizaciju dobivaju u dobi od 25 godina, pedeset posto liječnika u obiteljskoj medicini na nju čeka 10 godina“, rekao je Štimac.

Najviše završenih studenata medicine javlja se na specijalizacije iz dermatologije, fizikalne medicine i oftalmologije, a u zadnje vrijeme radiologije i anesteziologije. To je velika promjena u odnosu na razdoblje prije 20 godina kad su po atraktivnosti vodile internističke skupine specijalizacija i kirurgija.

Na tribini se pokušalo doznati i kakav je profil specijalizanata obiteljske medicine. Unatoč brojkama  koje na to upozoravaju, sudionici rasprave ne smatraju da je interes za obiteljsku medicinu veći među studentima koji dolaze iz manjih sredina. Kad je riječ o izvrsnosti onih koji se prijavljuju na natječaje za specijalizacije Davor Štimac je kazao:

„Ako se na jedno mjesto na dermatologiji javi 20 liječnika, a obiteljske medicine jedan ili niti jedan, evidentno je da je tamo gdje je veća konkurencija, veća i kvaliteta kandidata“.

Ministar Beroš nedolazak opravdao nenadanim sastankom

Osim što je osobno sudjelovao na tribini, župan Komadina je na tribinu pozvao  i sudjelovali su ravnatelji županijskih zdravstvenih ustanova, od Opatije do Raba, kao i rukovoditelji mnogih zdravstvenih djelatnosti iz Doma zdravlja i NZJZ. Ministar zdravstva Vili Beroš svoj nedolazak na tribinu objasnio je iznenadnim sastankom.

Jedna od poruka s tribine upućena ministru je neka se spusti u realni svijet i dođe u PGŽ gdje se nitko neće hvaliti time da su ga ovdje nešto naučili. Župan Komadina traži da država poveća sufinanciranje hitne medicine i domova zdravlja jer se prevelik financijski teret stavlja na Županiju koja desetine milijuna kuna ubacuje u zdravstveni sustav da bi zadržala standard.

Davor Štimac rješenje problema vidi u raspisivanju većeg broja specijalizacija. Omjeri ove u odnosu na druge specijalizacije su premali.

„Da bismo pokrili deficite svaki drugi  liječnik koji završi fakultet trebao bi u obiteljsku medicinu. Ako problem želimo riješiti za 10 godina, onda svaki četvrti“, poručio je  Štimac.

Zatražiti bolje ugovore s HZZO

Leonardo Bressan smatra da je najveći uteg obiteljskoj medicini središnja vlast i da treba imati hrabrosti za djelovanje. Sve županijske zdravstvene ustanove i privatne ugovorne liječnike pozvao je da u sljedećemu ugovornom razdoblju vrate ugovore i zatraže bolju ponudu

„Ugovor se sklapa dvosmjerno, a HZZO kupuje našu uslugu“, poručio je Bressan s tribine Alarm za obiteljsku medicinu, u svom pozivu na djelovanje.