Novosti

Informacija o obnovi i prenamjeni Galeba nije prihvaćena na Vijeću

Informacija o obnovi i prenamjeni Galeba je zapravo uvredljiv dokument
Trošak broda Galeb prema dobivenim informacijama iznosi bar 120 milijuna kuna, a još ne znamo koliko će do kraja stajati. Informacija o obnovi i prenamjeni Galeba je zapravo uvredljiv dokument.

Tijesnom većinom, s 15 glasova „protiv“ i 14 „za“ te jednim suzdržanim, na Gradskom vijeću nije prihvaćena Informacija o obnovi i prenamjeni Galeba u brod muzej s pratećim komercijalnim sadržajima.

Što donosi ovo neprihvaćanje nije posve jasno jer, kako su još prethodno zaključili na Odboru za kulturu, o informaciji ne treba glasovati već je primiti na znanje.

O kakvom je dokumentu riječ?

„Informacija o obnovi i prenamjeni Galeba je zapravo uvredljiv dokument“, ustvrdio je nezavisni Davor Štimac.

„Pogledajte kako je napisan. Tako da si stvarno morate dati truda da zbrajate podatke u i izvan tablice, po godinama, od 2019. do 2020., onda zbrajate 2019. i 2020. pa ispada da imaju zajedno četiri kvartala. I sve tako. Očigledno je sve napravljeno samo zato da nam otežate zbrajanje“, kazao je Štimac i dodao da trošak broda Galeb prema dobivenim informacijama iznosi bar 120 milijuna kuna, a još ne znamo koliko će do kraja stajati.

Upozorio je na problem što zapravo cijela spomenička renta mora ići na održavanje Galeba kao i to da svaki veliki projekt u nekom trenutku može biti zaustavljen kako bi ga revidirali i pretvorili u nešto racionalnije.

Obnova Galeba postaje sve veći teret.

Iva Rinčić je objasnila kako njeno izlaganje nema nikakve veze sa značajem, ulogom i poviješću broda Galeb, iako bi neki to rado stavili u ideologiju. Vijećnica Rinčić, kazala je, projekt želi staviti u kontekst onoga što donosi i odnosi građanima Rijeke.

Zanemarivanje brojnih kulturnih dobara

„Često se spominje kao važna činjenica da je RH 2006. brod Galeb proglasila kulturnim dobrom, da bi ga Grad Rijeka na dražbi kupio za 150.000 dolara, pa mi sad obnavljamo nacionalno kulturno dobro. Etiketa kulturnog dobra u Rijeci nije nužno kriterij gradskog ulaganja“, rekla je Rinčić.

Podsjetila je na eklatantne primjere zanemarivanja brojnih drugih kulturnih dobara kao što su Teatro Fenice, Palazzo Modello, zgrada Fillodramatice, Hotel Bristol, Emigranti, zgradu Bakarčić na Sušaku  ili Metropolis , dok s druge strane imamo višemilijunska ulaganja u brod Galeb.

„Brojke koje se pojavljuju u javnosti govore da će cjelokupna obnova Galeba, osim što već godinama kasni, stajati oko  dvadeset milijuna eura. Što smo mogli imati za 20 milijuna eura“, upitala je Iva Rinčić spomenuvši moguće odgovore.

Navela je mogućnost  izgradnje vrtića ili novih stanova za mlade obitelji, više obnovljenih pročelja iz spomeničke rente, energetsku zadrugu grada koja bi građanima smanjila galopirajući rastuće račune za struju, jeftiniji i dostupniji javni prijevoz ili revitaliziran tok Rječine.

Kolika je Galebom stvorena nova vrijednost za građane?

„Mi imamo ili ćemo imati  brod muzej, bez analize tržišta i plana povrata investicije”, rekla je Rinčić i upitala:

„Kolika je brodom Galeb stvorena nova vrijednost za građane Rijeke? Ako ona ne postoji, riječ je o još jednoj neodrživoj investiciji koju će morati pokrivati ionako osiromašen gradski proračun koji muku muči s plaćama dadilja, vatrogasaca i službenika. Koliko god mi željeli drukčije, prečesto čujemo da neki troškovi premašuju proračun Grada pa tako i u slučaju Galeba“, kazala je Iva Rinčić

Navela je kako Rijeka nije u top 1.000 gradova u Europi kao ni u Top 5 gradova u RH i da su tek dvije riječke firme u prvih 100 u RH.

„Naša je zračna luka po prometu šesta, a  konkurentnost je na osmom mjestu u RH”, navodi Rinčić.

Prije nekoliko godina Savjet za konkurentnost je prijavio nekoliko projekta koji su trebali podignuti konkurentnost grada, povećati proračun te stvoriti novu dodanu vrijednost građanima. Svi su projekti odbijeni jer nije bilo novca, a prosječna je vrijednost bila 70.000 kn. Ako Grad ima višak novca, naći ćemo projekte u koje je vrijedno uložiti i koji gradu stvaraju neupitnu vrijednost, zaključila je Rinčić dodavši:

„Mi nemamo razloga podržati ovaj projekt jer razmišljamo o građanima koji pune proračun. Sami ste donijeli odluku, sada će morati sami preuzeti financijsku, a onda i političku odgovornost na slijedećim izborima.“

Gradonačelnik Filipović  je ponovo povukao točku dnevnog reda o raspodjeli financijskog rezultata za 2021. godinu, kojom se planiralo tri milijuna kuna neutrošenih sredstava od spomeničke rente usmjeriti za obnovu Galeba. Učinio je to nakon što je većinom glasova prihvaćen MOST-ov amandman kojim je zatraženo da se ta tri milijuna kuna preusmjere u obnovu zgrade HNK Ivana pl. Zajca.

Vijeće prihvatilo rebalans proračuna

Riječko Gradsko vijeće prihvatilo je odluku o rebalansu proračuna, prema kojem prihodi rastu za 90, a rashodi za 93 milijuna kuna. Vijećnici NL Davora Štimca bili su protiv.

„Kakav proračun takve i izmjene. Rastu prihodi i rashodi, no prihodi prvenstveno kao projekcije, a rashodi kao ono što se neizbježno mora platiti“, rekao je nezavisni Davor Štimac.

Osvrnuo se na enormne troškove za brod Galeb te ocijenio kako smjer Grada ide prema prodaji nefinancijske imovine i to za nadoknadu nerazvojnih proračunskih manjkova.

„To je zabrinjavajući smjer“ kazao je Štimac upozorivši da je indikativno to što se najviše novca, čak za 4 i po milijuna, smanjuje iznos Odjelu za razvoj, urbanizam i gospodarenje prostorom.

Problematičnim je ocijenio i to što se nefinancijska imovina za sve osnovne škole smanjuje na svega 2 i po tisuće kuna, te zaključio kako će jedino OŠ Centar dobiti dva milijuna kuna.

Usvojene odluke o nagradama i priznanjima

Gradsko vijeće jednoglasno je usvojilo prijedloge odluka o nagradama i priznanjima što će laureatima biti uručene na svečanoj sjednici Gradskoga vijeća 14. lipnja u HNK Ivana pl. Zajca

Akademik Elso Kuljanić dobitnik  je nagrade Grada Rijeke za životno djelo. Zlatnu plaketu “Grb Grada Rijeke” dobili su Aleksandra Matić, prof. za dugogodišnji doprinos u glazbenoj pedagogiji i promicanju glazbene umjetnosti, Veslački klub Jadran za izniman doprinos razvoju i promicanju sporta.  Kulturno-umjetničkom društvu Zametski koren bit će uručena za 100 godina uspješnog djelovanja na promicanju i unapređivanju kulturno-umjetničkog amaterizma te Aniji Škrobonji za dugogodišnje humanitarno djelovanje, doprinos kulturi i edukaciju građana treće životne dobi.

Godišnju nagradu Grada Rijeke dobili su dr.sc. Vinicije B. Lupis za izniman znanstveni doprinos proučavanju povijesti i jačanju kulturnih veza Rijeke i Dubrovnika, a Edi Jurković, za doprinos u istraživanju novije povijesti grada Rijeke i Martina Pavletić, dr. med. za značajan napredak i dostignuća na području hitne medicine i u borbi protiv kovida. Godišnja je nagrada dodijeljena i promicatelju sporta, višestrukom svjetskom prvaku i rekorderu Vitomiru Maričiću.

Podijelite objavu:

Nove objave

Prijavite se na naš bilten