Unatoč brojnim problemima koji trenutno pritišću Grad Rijeku, vijećnici NL Davora Štimca progovorili su na konferenciji za novinare o problemu HNK Ivana pl. Zajca. Govorili su o potrebi sanacije te ustanove te potrebi promjene modela njegova financiranja.

“Dug od 3,5 milijuna kuna zvoni na uzbunu, traži hitnu sanaciju kao i bolji model financiranja kazališta. Problem HNK Ivana pl. Zajca nije samo jedna od tema iz sektora kulture. Riječ je o važnom pitanju za Grad u cjelini. Drukčiji bi model funkcioniranja i financiranja potencijalno mogao rasteretiti Proračun te osloboditi ‘prostor’ za druge potrebe i nove razvojne projekte”, rekla je u uvodu koordinatorica političkih aktivnosti Udruge Da štima svima Leonida Domijan Fišter.

Izvršna vlast ne slijedi preporuke Odbora za kulturu

Maša Magzan predsjednica je gradskog Odbora za kulturu, a riječ je o jednom od radnih tijela koje čini sve što je opisu njegovog djelovanja, a to je proučavanje, razmatranje i predlaganje rješenja.

“Na žalost, izvršna vlast ne slijedi preporuke Odbora i ne poduzima ništa”, dodala je Domijan Fišter.

“Tematska sjednica Odbora za kulturu održana je u studenom 2021. Tom smo prigodom razgovarali o sanaciji duga HNK Ivana pl Zajca, te o alternativnim modelima njegova financiranja i funkcioniranja”, kazala je Maša Magzan

Problem duga ove ustanove, pitanje je br. 1 . Taj dug predstavlja značajno operativno opterećenje za HNK Ivana pl. Zajca pa bilo kakav strateški pomak nije moguć prije sanacije manjka.

Nije jasno kako i kada će se sanirati dug

“Donekle se ovo pitanje krenulo rješavati zbog obaveze prema Državnoj reviziji. Stoga je HNK Gradu na proljeće prošle godine dostavio prijedlog plana sanacije duga. Na žalost, do sazivanja tematske sjednice o HNK u studenom 2021. godine, još uvijek nije bilo jasno ni kako ni kada će se sanirati ovaj dug”, rekla je Magzan.

Službeni odgovor Odjela gradske uprave za kulturu o statusu sanacije duga bio je da se “još razmatra i usuglašava plan sanacije duga HNK u suradnji s Odjelom za financije.”

Zbog toga su oba gradska odjela u studenome bila pozvana na tematsku sjednicu, no ni tada nije bilo dogovora o planu sanacije duga, pa su u zaključku definirani rokovi.

“Najkasnije do 10. prosinca prošle godine, trebalo je sačiniti konkretan plan koji će uključivati način i rokove sanacije duga HNK Ivana pl. Zajca Rijeka odnosno očitovanje o tome jesu li postojeći prijedlozi o planu sanacije duga usvojeni. Najkasnije do 1. veljače ove godine, trebalo je utvrditi konačan Plan sanacije duga. Ništa od toga nije učinjeno u danim rokovima, a ni kasnije, što su oba gradska odjela očitovanjem potvrdila na 5.sjednici odbora za kulturu održanoj 21.veljače ove godine”, rekla je Maša Magzan.

Na tematskoj sjednici održanoj u studenom prošle godine raspravljalo se o mogućim rješenjima za povećanje vlastitih prihoda kazališta. Primjerice, većim brojem gostovanja te produkcijom mobilnih predstava koje bi se izvodile na manjim pozornicama širom Županije. Također je bilo riječi i o osnaživanju aktivnosti posvećenih djeci i mladima te kroz neiskorišteni potencijal kulturnog turizma po modelu ‘kazalište narodu.’

“Također smo naveli potrebu smanjenja režijskih troškova kazališta, prelaskom na novu tehnologiju, odnosno autonomni sustav grijanja/hlađenja, kao i racionalniji angažman vanjskih suradnika i gostujućih umjetnika”, rekla je Maša Magzan.

Primorsko-goranskom županu su proslijeđene konkretne sugestije i mogućnosti participacije. Županije u financiranju i funkcioniranju kazališta. Sadašnji udio Primorsko goranske županije u financiranju HNK Ivana pl. Zajca iznosi tek 1 % za 40% publike koja u kazalište dolazi upravo iz Primorsko-goranske županije.

HNK Ivana pl Zajca treba biti u fokusu Grada i Županije

“Županov je odgovor bio odraz kontinuirane nesuradnje i prebacivanja odgovornosti između Grada i Županije. Na problem prebacivanja odgovornosti sam upozorila i kad sam krajem prošle godine govorila o ŠPUR-u, a ni danas nema pomaka u rješenju problema prostora ove umjetničke škole“, zaključila je vijećnica Magzan.

Davor Štimac je ustvrdio da bi HNK Ivana pl. Zajca trebao biti u fokusu Grada i Županije. Dodao je da se ništa nije promijenilo u suradnji ili poboljšanju komunikacije Grada i Županije te da ne vidi ni naznake da se to dogodi. Također je upozorio na Zakon o kazalištima.

“U našoj je zemlji pitanje financiranja hrvatskih narodnih kazališta riješeno Zakonom o kazalištima prema kojem poseban status ima HNK Zagreb. I dok su nacionalna kazališta u Splitu, Osijeku i Rijeci gotovo potpuno prepuštena svojim lokalnim proračunima, pola zagrebačkog HNK financira se iz državnog proračuna. Takvim Zakonom sva druga nacionalna kazališta zapravo postaju komunalna kazališta koja proračune svojih gradova toliko opterećuju, da vrlo malo ostaje za bilo koje drugo područje kulture”, rekao je Davor Štimac.

Spomenuo je osječki HNK gdje su osnivačka prava podijeljena između Grada i Županije te upitao zašto država pokriva troškove samo zagrebačkog HNK iako Grad Zagreb ima najveći gradski proračun.

“Kako bi bilo, da i ostala nacionalna kazališta budu toga statusa, pa da im u proračunima ostane ovaj dio kolača kao što ga zagrebačkom pokriva država? S pravom pitamo zašto lokalne vlasti nemaju hrabrosti javno zatražiti promjenu takvog sustava”, pita Štimac.

Rekao je, da od riječke i splitske vlasti, s obzirom na stranačke boje različite od onih na nacionalnoj razini, očekujemo više.

“U međuvremenu očito moramo naći rješenje za funkcioniranje i financiranje kazališta s lokalnim snagama jer u riječki HNK-a, osim Riječana dolaze stanovnici drugih okolnih gradova i općina Primorsko goranske županije. Osijek je, kako smo već spomenuli, rješenje pronašao u podjeli osnivačkih prava između Grada i Županije. Može li ovaj model podjele financijskoga tereta i odgovornosti upravljanja kazalištem funkcionirati i u Rijeci jer kazalište nije ni gradsko ni županijsko nego narodno”, upitao je Štimac.

Rekao je i to da očekuje konačno usuglašavanje gradskih Odjela za kulturu i financije o planu sanacije 3,5 milijunskog duga.

“Gradska uprava će morati zauzeti stav te predložiti model sanacije kazališta, a Uprava kazališta ozbiljno se pozabaviti modelom pribavljanja vlastitih prihoda: od sponzorstava i apliciranja na EU fondove, iskorištavanja potencijala kulturnog turizma internacionalizacijom ponude i gostovanjima po većim središtima u Županiji”, poručio je s konferencije za novinare Davor Štimac.