Dvije trećine stanovništva RH zdravstveno je ugroženo zbog pretilosti. Štoviše, debeli su ugroženiji ako obole od korone. Za Jutarnji list govorio je o tome prof. dr. Davor Štimac, predstojnik Klinike za internu medicinu KBC-a Rijeka.

Do druge polovice 20. stoljeća, pretilost je bila nešto poznato samo u redovima velikaških obitelji. Uglavnom onih koji nisu bili tjelesno aktivni, a hrana im je bila dostupna u svakom trenutku. Pretilost u razvijenim zemljama danas ima epidemiološke razmjere. Paradoksalno je što su najveće žrtve siromašni, što nikada u povijesti nije bio slučaj. Po udjelu osoba s prekomjernom tjelesnom težinom, Hrvatska je, uz Maltu, na žalost, u samom vrhu EU. Stoji u uvodnom tekstu razgovora s prof. dr. Štimcem.

Kada od kovida obole ljudi prekomjerne težine, oni imaju znatno više izgleda, da će im trebati respirator nego li oni primjerene težine. U RH je, na žalost, pretilo 65 posto odraslih osoba.

“Hrvatska, prema posljednjim podacima Eurostata, ima 65 posto osoba starijih od 18 godina koje su prekomjerno teške ili debele. Radi se o dvije trećine populacije, što je ozbiljan problem. To je zabrinjavajuće, među ostalim, i zato što utječe na loše ishode bolesnika zaraženih covidom-19”, kaže prof. dr. Davor Štimac i zbog toga je, sa suradnicima, objavio “Životni vodič protiv debljine u doba koronavirusa”.

Riječ je o priručniku Hrvatskog društva za debljinu HLZ-a, koji se nadovezuje na prvi takav priručnik, objavljen u srpnju prošle godine. Na to su se, kaže, odlučili zbog nove prijetnje za pretile osobe, covida-19, koji znatno teže pogađa pacijente s prekomjernom tjelesnom težinom.

– Moramo naglasiti da je pandemija dovela do toga da su se mnogi zatvorili u kuću, da se kreću puno manje nego što su se kretali prije, da mnogi rade od kuće, da je dio sportskih aktivnosti neko vrijeme bio zatvoren ili reduciran, što definitivno utječe na povećanje broja osoba s prekomjernom težinom. Kao što znamo, zdrave navike teško je steći, a lako ih je izgubiti.

Sindemija

Manje se krećete, više jedete i efekti su loši. Već su i pretpandemijski podaci bili zabrinjavajući, a može se očekivati da se situacija u koroni pogoršala i da su pravi podaci za 2020. i 2021. još i gori. Ovu pandemiju neki nazivaju i sindemija s obzirom na to da se koronavirusu pridružila i pandemija debljine, izazvana, na indirektan način, koronom – govori riječki liječnik.

Promjena načina života, koja uključuje povećanje tjelesne mase, utječe, kako kaže  prof. Štimac, na razvoj dijabetesa i drugih bolesti.

Debljina je bolest, a debeli su ugroženiji

– Debljina kao metabolički poremećaj, a danas možemo reći da je debljina bolest, utječe na mnoga druga stanja. Ljudi koji su debeli imaju rizik kraćeg životnog vijeka – kazao je.  Kad je riječ o covidu-19, debljina izaziva određena oštećenja na razini imunološkog sustava.

Debljina narušava imunološki sustav

– Debljina je povezana s imunološkim sustavom. Koronareceptori na stanicama nešto su izraženiji kod pretilih osoba. Takve osobe imaju veću sklonost zgrušavanju krvi, a obično imaju i više pridruženih bolesti. Kada imate više pridruženih bolesti, svaka infekcija djeluje loše, a ovdje se to posebno manifestira – naglašava prof. dr. Davor Štimac.

Mediteranska prehrana

Kaže  prof. Štimac, da se u Hrvatskoj dogodio velik odmak od takozvanog mediteranskog tipa prehrane, koji je idealan za održavanje normalne tjelesne težine.

“Nažalost, mediteranska prehrana se  kod nas izgubila i u području Mediterana, pa više nema ozbiljnih razlika u prehrani između ljudi koji žive u kontinentalnoj i mediteranskoj Hrvatskoj. Jednostavno, brza i nezdrava hrana, grickalice, gazirana pića kao i sve ostalo što se konzumira kada nemate vremena, podjednako se konzumira u svim dijelovima Hrvatske. Brza hrana je najveći problem”, kaže Štimac.

Mediteranska dijeta, dakle prehrana bazirana na puno ribe, maslinovom ulju, malo mesa, puno povrća i voća, preporučuje se i okreću joj se čak i u onim dijelovima svijeta za koje nije tipična. Stoga je paradoksalno da je kod nas, gdje je nekad bila tipična, ima sve manje. Ritam života je takav da je mnogima nepraktično jesti ribu dvaput tjedno – rekao je prof. Štimac. Priručnik donosi 20 savjeta što učiniti da promijenimo naš način života. To su, prema Štimčevim riječima, jednostavni savjeti, no za njihovu je  provedbu potrebna svijest o postojanju problema.

Doručak je važan

“Dan moramo započeti doručkom, kako bismo izbjegli  zamku da najviše jedemo uvečer. Trebamo se kretati. Ako živimo na udaljenosti od 15 – 20 minuta hoda do posla, ne bismo trebali koristiti automobil. Preporuka je da se na dan prehoda barem 10.000 koraka, što danas lako mjerimo mobitelima ili satovima. Moramo svaki dan voditi računa o tome koliko smo se kretali i koliko smo hrane unijeli u sebe. Postoje ljudi koji su bolesni, koji imaju hormonalne poremećaje i genetske promjene, no oni su ipak manjina. Većina ljudi ima problem prekomjerne težine zbog loših navika”, kazao je Štimac.

Pretilo dijete odrasta u debelu osobu

“Trebalo bi izbjegavati fast food što je posebno problematično kod djece. Studije pokazuju da će 90 posto pretile djece kad odrastu biti pretili ljudi. Tijekom proteklih 15 godina došli smo od toga da je prekomjerno teško bilo svako peto dijete do toga da je sada takvo svako treće dijete”, poručio je predsjednik udruge Da štima svima prof. Davor Štimac.