Na aktualnom satu 11. sjednice riječkoga Gradskog vijeća postavljeno je vijećničko pitanje o tržnicama, tj. o problemima riječkih tržnica pod upravom Rijeka plusa. Nezadovoljni su građani, zakupci i oni koji tamo rade. Vijećnik Davor Štimac je zatražio odgovor i u pisanim obliku. U njemu je Gradonačelnik dopunio obrazloženja izrečena na sjednici.

Smanjenje broja zakupaca gradonačelnik Marko Filipović tumači „sveopćim gospodarskim prilikama“ i padom kupovne moći građana koji sve više odlaze u dobro opremljene trgovačke centre:

Trgovački centri v.s. tržnice

„U neposrednoj blizini Centralne tržnice posluju čak tri trgovačka centra, u blizini tržnica Brajda i Zamet otvoreni su novi marketi, dok se u blizini tržnice Zamet otvorio jedan supermarket. Svi oni, izravno konkuriraju tržnicama svakodnevnim akcijskim cijenama svojih proizvoda.

Nije spomenuo kakav je utjecaj Grada Rijeke na širenje mreže i izgradnju novih trgovačkih centara.

„Prirodnim odljevom i odlaskom u mirovinu, zakupci zatvaraju svoje obrte, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i trgovačka društva, a zbog nemogućnosti pronalaska i zapošljavanja radnika-prodavača na tržnicama, zakupci nisu u mogućnosti nastaviti svoje poslovanje te otkazuju ugovore o zakupu.“ Napisao je gradonačelnik Filipović i dodao da je problem i:

„Nedostatak lokalnih OPG-ova, čiji nositelji,  zbog znatnih troškova, ne nalaze isplativost dolaska iz okolnih županija te svoje proizvode plasiraju putem drugih kanala distribucije. Trenutno je na Centralnoj tržnici prisutno svega 10,20% zakupaca koji nisu registrirani u regiji Primorsko-goranske županije.

S  obzirom na to da na tržnicama postoji dovoljan broj slobodnih prodajnih mjesta, ugovorni su zakupci uvidjeli veću isplativost dnevnog gotovinskog zakupa koji im kao takav omogućuje veću financijsku isplativost, ali i fleksibilnost prodaje, odnosno mogućnost nedolaska u vrijeme loših vremenskih uvjeta, manjka asortimana ili slabijih tržnih dana kao što su primjerice, ponedjeljak i utorak.“ odgovara Filipović

Stanje na Brajdi

Na tržnici Brajda trenutno  je ugovorom zakupljeno devet prodajnih mjesta, dok  ih se povremeno na dnevnoj bazi zakupljuje još pet do osam prodajnih mjesta.

„Temeljem Općih uvjeta isporuke komunalne usluge javnih tržnica na malo u gradu Rijeci, prodajno mjesto, skladišni ili drugi prostor na tržnicama daje se u zakup na temelju provedenog postupka javnog natječaja. Napominjem i kako TD Rijeka plus d.o.o. redovito provodi postupak javnog natječaja za zakup svih slobodnih prodajnih mjesta, skladišnih ili drugih prostora.“ Odgovara gradonačelnik.

Potvrdio je i to da je tijekom lipnja otežano funkcionirao klimatizacijski sustav u paviljonima, ali da je Rijeka plus uz pomoć ugovornog partnera za održavanje i servis klimatizacijskog sustava otklonio poteškoće.

„TD Rijeka plus d.o.o. ima sklopljen ugovor sa izvršiteljem usluga čišćenja unutarnjih i vanjskih prostora tržnica, koji su odabrani postupkom javne nabave. Čišćenje se odvija svakodnevno, nakon radnog vremena, ali i za vrijeme rada tržnica, a djelatnici Službe tržnica redovito kontroliraju kvalitetu čišćenja kako vanjskih tako i unutarnjih prostora, te se eventualni nedostaci otklanjaju u najkraćem roku. Problem na vanjskom prostoru stvaraju osobe koje u noćnim satima provode vrijeme na prostorima tržnica, kada, nerijetko uz konzumaciju alkoholnih pića, za sobom ostavljaju nered i smeće.“ Odgovara Filipović na Štimčevu konstataciju da se tržnica ne čisti dovoljno.

Vijećničko pitanje o tržnicama – Neminovne su gužve?

Govoreći o prometnoj problematici, na koju je upozorio vijećnik Štimac gradonačelnik Filipović navodi:

„Koncept tržnice  je takav da iziskuje dostavljanje robe, te su u tu svrhu u neposrednoj blizini ocrtana i parkirna dostavna mjesta. Neminovno je da se na tom prostoru koji je ujedno i najstroži centar grada, stvaraju gužve, zbog velikog broja automobila. Mnogobrojni pojedinci  se nepropisno zaustavljaju i parkiraju svoja vozila, čime u nepovoljan položaj stavljaju sve one sudionike u prometu koji se uredno pridržavaju prometnih pravila i propisa.“  kazao je Marko Filipović dodavši da je to područje pod video nadzorom te da građani mogu  upozoravati i prometno redarstvo.

Godine 2011. izvršena je izmjena prometa zbog potreba putničkog terminala te je projektom Lučke uprave Rijeka i Grada Rijeke ulica postala jednosmjerna. Zahvat je prvenstveno napravljen  redi bolje organizacije prijema automobila za obalni putnički terminal.

„U tom su kontekstu učinjeni i zahvati proširenja pločnika radi povećanja sigurnosti pješaka i postavljanja ugostiteljskih objekata, pa je današnja ulica uža nego ranije, što uz sve prethodno navedeno stvara problem i gužve.“ kaže gradonačelnik Filipović te dodaje da je netočna tvrdnja kako tamo nema kontrole jer da je obavljaju djelatnici službe Tržnica Rijeka plusa.

Zasluge Rijeka plusa

„Otkako je  2017. godine preuzeo upravljanje tržnicama, Rijeka plus je uložio velika sredstva kako bi se poboljšala usluga te kako bi zakupci i kupci mogli imati još bolje iskustvo na riječkoj tržnici. Vjerujem da su investicije, poput reparacije betonskih stolova, novi kiosci, drveni štandovi, sanacija krova ribarnice, zamjene instalacija i ličenje i slično, uistinu jasan pokazatelj da se  tržnicom upravlja maksimalnim naporima.“ rekao je Filipović dodavši da je uvjeren kako će riječka tržnica,’ uz dodatne napore i ideje te uz sinergiju svih gradskih struktura’, ostati i dalje jedan od prepoznatljivih simbola Rijeke.