Iako u zimskim mjesecima problem nije jako izražen, dolazak na Krk i povratak s otoka ljeti uglavnom postaje noćna mora. Gužve i čekanja na ulazak u rotor nije smanjilo ni ukidanje mostarine, a ni reguliranje prometa uz pomoć policije. Problem je bio i ostao u konstrukciji kružnog raskrižja presječenog magistralom jer u tom slučaju rotor nema pravi smisao. Rekonstrukcija raskrižja Šmrika riješila bi problem.

Mnogi su godinama upozoravali na taj problem, a neki su nudili i privremena rješenja, koja nisu iziskivala trošak. Izostala je čak dobra volja.

Problem koji traje već osam godina

Na Aktualnom satu 4. Skupštine PGŽ održane 29.rujna ove godine, Davor Štimac aktualizirao je problem neefikasnog rotora Šmrika.

“Kada se planira rekonstrukcija raskrižja Šmrika prema Krku?”, pitao je Štimac.

“Dok se to ne dogodi, zašto se ne napravi privremena, jeftina i pametnija prometna preregulacija? Primjerice, postavljanjem prometnih znakova koji bi vozila iz smjera Rijeke prema Crikvenici preusmjeravali – na cestu za Križišće ili za Kraljevicu, a onda dalje prema Crikvenici.

Tako se ne bi prekidao tok prometa prema Krku i s Krka, koji je – posebno u ljetnim mjesecima – jako opterećen. Također ne bi trebalo ni dežurstvo prometne policije”, rekao je Štimac.

Odgovorila županijska pročelnica Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze Nada Milošević.

Rekonstrukcija raskrižja Šmrika – odgovorne Hrvatske ceste

“Imate pravo, ovaj rotor nije baš funkcionalan. Ovo je pitanje za upravljača te ceste, a to su Hrvatske ceste. Po saznanjima, kojima mi raspolažemo od prije par godina, kad je ovakav rotor, pušten u upotrebu, to je bila stvar nekakve brzine, hitnoće”, kazala je pročelnica Milošević i dodala:

“Po mom saznanju postoji projekt, koji predviđa kružni tok u nivoima, tako da bi se onda promet u cijelosti razdvojio pa nitko nikoga ne bi čekao. Budući da je upravljač Hrvatske ceste, ja se obvezujem, postaviti ovo pitanje njima, pa ćete dobiti i njihov odgovor“, obvezala se na rujanskom aktualnom satu Nada Milošević.

Ignoriranje velikog prometnog problema

Privremeno i radi hitnoće pušten u promet – kako je rečeno – rotor je u funkciji od 27.lipnja 2014. kada je prilično pompozno objavljeno da je pušten u promet.

Prema tadašnjim najavama investitora odnosno Hrvatskih cesta, otvaranjem ovoga kružnoga raskriža više ne bi trebalo biti uskoga grla na tom dijelu Jadranske magistrale. Sa svojim podizvođačima, izgradila ga je zagrebačka tvrtka Viadukt. Tvrdilo se tada da je propusna moć tada novog rotora – ogromna, pa će se promet odvijati bez teškoća. Sve ostalo je povijest, a ignoriranje problema traje do danas.

S Odbora za pomorstvo, promet i veze

S obzirom na to, da vijećnik Štimac u međuvremenu nije dobio nikakav odgovor, na sjednici Odbora za pomorstvo, promet i veze, održanoj 13. prosinca, član Odbora Boris Barbalić ponovo je postavio pitanje o teškoćama u prometovanju na tom rotoru.

Nakon toga se javio županijski savjetnik za prometnu infrastrukturu Eugen Gudac te nam je proslijeđen odgovor Hrvatskih cesta.

Rekonstrukcija raskrižja Šmrika samo u najavama

“Prema planu nabave Hrvatskih cesta za 2021. provedeno je javno nadmetanje za odabir projektanta za rekonstrukciju dijela Jadranske magistrale i rekonstrukcija raskrižja Šmrika”, odgovorila je rukovoditeljica PJ Rijeka iz Hrvatskih cesta Silvana Sorić.

To konkretno znači izradu svih vrsta idejnih i glavnih projekata, provedbu geodetskih i geotehničkih istražnih radova, ishođenje lokacijske i građevinske dozvole za rekonstrukciju državne ceste D8 i dogradnju čvora Šmrika.

“Nakon izrade projektne dokumentacije, provedbe upravnog postupka i ishođenja dozvola za gradnju, ide rekonstrukcija raskrižja Šmrika. Po završetku radova, bit će omogućeno prometovanje u svim smjerovima bez presijecanja prometnih tokova”, najavila je Silvana Sorić.

Problem je izgleda samo u glavama

O ideji privremene prometne preregulacije, kojom bi se već sada izbjeglo presijecanje prometnog traka, za sada ni slova. S obzirom na dinamiku dosadašnjeg načina rješavanja problema, za očekivati je da nas čeka bar još jedna ljetna sezona s gužvom na rotoru.

I dalje ćemo biti u situaciji da moramo kalkulirati: do Krka ili ipak ne, jer povratak može potrajati satima. Od ljudi koji na relaciji kopno – Krk i obrnuto putuju na posao i s posla čujemo sarkastične komentare, da se nekad brže stizalo trajektom. Ni turisti, koji prvi put dođu na taj rotor, ne misle da je problem prevelik broj vozila.

Oni koji rotorom prođu više puta, brzo shvate, da je problem u glavama.